"PODSUSEDSKO KLASJE" - priča o narodnoj pjesmi i plesu
Još davne 1930. godine u Podsusedu je postojalo društvo «Sokol» koje se između ostalog sastojalo od pjevačkoga zbora, tamburaške i folklorne sekcije. Drugi svjetski rat primorao je ljude na prekid aktivnosti društva, ali je ostala želja da se mladima prenesu tradicijski običaji – pjesma i ples, pa su se kasnih četrdesetih ponovo sastali i nastavili s radom.
Početkom sedamdesetih godina amaterski KUD dobio je ime «Susedgrad» pod vodstvom g. Stjepana Goljačkog. Sastojao se od folklorne i tamburaške sekcije, a probe su održavane u tadašnjim prostorijama mjesne zajednice Podsused.
Učenici osnovne škole «Matija Gubec» iz Podsuseda oduvijek su bili okrenuti narodnoj pjesmi i plesu. Njihovi nastavnici gđa: Vjera Barac i gosp. Antun Kravar nikad nisu žalili truda kada je riječ o stvaralaštvu učenika. Glazbu su izvodili tamburaši podsusedske obitelji Glažar sa kolegama.
Nisu izostali ni rezultati.
Mladi folkloraši osnovne škole «Matija Gubec» gostovali su u Švedskoj kod naših iseljenika i za svoj dvotjedni boravak dobili iskrene pohvale za svoje umijeće i ponašanje.
Nakon završenog osnovnog školovanja mnogi od tih dječaka i djevojčica željeli su nastavili s radom.
Uz podršku kolektiva osnovne škole «Matija Gubec» a pod vodstvom predsjednika Antuna Kravara nastaje amatersko folklorno društvo «Podsused» čiji su članovi bivši i aktivni učenici osnovne škole,
Znamo da su kulturno-umjetnička društva značajan oblik udruživanja građana te ostavljaju značajan odgojni utjecaj na mlade, pod vodstvom ljudi koji posjeduju stručne i moralne kvalitete.
Vodstvo amaterskog društva «Podsused» dokazalo je svojim radom i rezultatima da posjeduje te kvalitete, tako da se uskoro rađa ideja o osnivanju novog KUD-a.
Nova ideja donijela je i nove probleme. Nakon desetogodišnjeg djelovanja KUD-a «Susedgrad» pokušava se osnovati novi KUD «Klas», što je dovelo do nesuglasica među društveno – političkim djelatnicima mjesne zajednice i općine Susedgrad.
23. prosinca 1983. održan je zajednički sastanak kojem su nazočili svi rukovodeći dužnosnici tadašnje mjesne zajednice Podsused, osnovne škole «Matija Gubec» i općine Susedgrad.
Cilj sastanka bio je ujediniti KUD-ove i ukinuti probleme pred kojima su se našli Podsuseđani. Zadatak oba KUD-a bio je da u toku godine dogovore suradnju i ujedinjenje, što kroz više poziva na suradnju (tijekom 1984) KUD «Susedgrad» ne prihvaća. Tako se amatersko društvo «Podsused» rješenjem pod brojem UP-I-021/1-550/2-1984 preimenuje u KUD «Klas» te dobiva upis u registar društvenih organizacija i novog predsjednika, gosp. Viktora Hršaka.
U predsjedništvo novoosnovanog KUD-a «Klas» su odabrani:
Viktor Hršak, predsjednik, Marijan Gregurić, zamjenik predsjednika, Nevenka Bišćan, tajnik, Marija Dimitrov, blagajnik, te članovi: Vjera Barac, Josip Glažar, Vesna Glažar-Budanko, Damir Hrenović, Antun Hruškar, Suzana Ivšac, Antun Kravar, Ružica Milobar, Anita Sever, Katica Stanišak, Katica Šoldra, Stjepan Trgovec, Darinka Troha i Davor Zubić.
Ubrzo nakon osnivačke skupštine gđa. Nevenka Bišćan dala je ostavku na dužnost tajnice KUD-a, a za novu tajnicu izabrana je gđa. Milica Mikulić, koja je tu tužnost obnašala vrlo uspješno tijekom sljedećih godina.
KUD-u «Klas» zasjalo je sunce. Probe starije postave vodila je gđa. Vesna Glažar-Budanko. Mlađu postavu koja je i dalje ostala djelovati kao školski folklor vodio je g. Miroslav Glažar (plesač starije postave), a povremene recitatorske elemente izvodio je plesač starije postave Damir Hrenović. Probe su održavane u prostorijama osnovne škole i tadašnjem Domu kulture (Kasnije u maloj dvorani «Sutinskih vrela»)
Prvi važniji nastup mlađe postave bila je smotra folklora u Rovinju gdje je osvojeno prvo mjesto i pozlaćen trud i rad svih onih koji su nastojali da se narodni običaji ne izbrišu. Na smotri su izveli pjesme i plesove iz Baranje.
Početkom sedamdesetih godina amaterski KUD dobio je ime «Susedgrad» pod vodstvom g. Stjepana Goljačkog. Sastojao se od folklorne i tamburaške sekcije, a probe su održavane u tadašnjim prostorijama mjesne zajednice Podsused.
Učenici osnovne škole «Matija Gubec» iz Podsuseda oduvijek su bili okrenuti narodnoj pjesmi i plesu. Njihovi nastavnici gđa: Vjera Barac i gosp. Antun Kravar nikad nisu žalili truda kada je riječ o stvaralaštvu učenika. Glazbu su izvodili tamburaši podsusedske obitelji Glažar sa kolegama.
Nisu izostali ni rezultati.
Mladi folkloraši osnovne škole «Matija Gubec» gostovali su u Švedskoj kod naših iseljenika i za svoj dvotjedni boravak dobili iskrene pohvale za svoje umijeće i ponašanje.
Nakon završenog osnovnog školovanja mnogi od tih dječaka i djevojčica željeli su nastavili s radom.
Uz podršku kolektiva osnovne škole «Matija Gubec» a pod vodstvom predsjednika Antuna Kravara nastaje amatersko folklorno društvo «Podsused» čiji su članovi bivši i aktivni učenici osnovne škole,
Znamo da su kulturno-umjetnička društva značajan oblik udruživanja građana te ostavljaju značajan odgojni utjecaj na mlade, pod vodstvom ljudi koji posjeduju stručne i moralne kvalitete.
Vodstvo amaterskog društva «Podsused» dokazalo je svojim radom i rezultatima da posjeduje te kvalitete, tako da se uskoro rađa ideja o osnivanju novog KUD-a.
Nova ideja donijela je i nove probleme. Nakon desetogodišnjeg djelovanja KUD-a «Susedgrad» pokušava se osnovati novi KUD «Klas», što je dovelo do nesuglasica među društveno – političkim djelatnicima mjesne zajednice i općine Susedgrad.
23. prosinca 1983. održan je zajednički sastanak kojem su nazočili svi rukovodeći dužnosnici tadašnje mjesne zajednice Podsused, osnovne škole «Matija Gubec» i općine Susedgrad.
Cilj sastanka bio je ujediniti KUD-ove i ukinuti probleme pred kojima su se našli Podsuseđani. Zadatak oba KUD-a bio je da u toku godine dogovore suradnju i ujedinjenje, što kroz više poziva na suradnju (tijekom 1984) KUD «Susedgrad» ne prihvaća. Tako se amatersko društvo «Podsused» rješenjem pod brojem UP-I-021/1-550/2-1984 preimenuje u KUD «Klas» te dobiva upis u registar društvenih organizacija i novog predsjednika, gosp. Viktora Hršaka.
U predsjedništvo novoosnovanog KUD-a «Klas» su odabrani:
Viktor Hršak, predsjednik, Marijan Gregurić, zamjenik predsjednika, Nevenka Bišćan, tajnik, Marija Dimitrov, blagajnik, te članovi: Vjera Barac, Josip Glažar, Vesna Glažar-Budanko, Damir Hrenović, Antun Hruškar, Suzana Ivšac, Antun Kravar, Ružica Milobar, Anita Sever, Katica Stanišak, Katica Šoldra, Stjepan Trgovec, Darinka Troha i Davor Zubić.
Ubrzo nakon osnivačke skupštine gđa. Nevenka Bišćan dala je ostavku na dužnost tajnice KUD-a, a za novu tajnicu izabrana je gđa. Milica Mikulić, koja je tu tužnost obnašala vrlo uspješno tijekom sljedećih godina.
KUD-u «Klas» zasjalo je sunce. Probe starije postave vodila je gđa. Vesna Glažar-Budanko. Mlađu postavu koja je i dalje ostala djelovati kao školski folklor vodio je g. Miroslav Glažar (plesač starije postave), a povremene recitatorske elemente izvodio je plesač starije postave Damir Hrenović. Probe su održavane u prostorijama osnovne škole i tadašnjem Domu kulture (Kasnije u maloj dvorani «Sutinskih vrela»)
Prvi važniji nastup mlađe postave bila je smotra folklora u Rovinju gdje je osvojeno prvo mjesto i pozlaćen trud i rad svih onih koji su nastojali da se narodni običaji ne izbrišu. Na smotri su izveli pjesme i plesove iz Baranje.
Nastupi KUD-a su se redali jedan za drugim po cijeloj Hrvatskoj. Predsjednik Viktor Hršak održavao je jaku suradnju sa SIZ-om za kulturu općine Susedgrad (gđa. Stanka Mustapić i gosp. Mladen Rogošić), pa je stoga rad KUD-a bio dobrodošao pri mnogim značajnim događanjima u Zagrebu.
Teško bi bilo nabrojiti sve nastupe «Klasa» pa ćemo ovdje izdvojiti samo neke:
1984. Na jednom od cjelovečernjih programa održanog u podsusedskom Domu kulture gosti su bili g. Rade Šerbedžija i osječki KUD «Bisernica». «Klasovci» su kasnije uzvratili gostovanje gospodinu Šerbedžiji sudjelujući plesnim točkama u njegovim predstavama održanim u zagrebačkom Studentskom centru i kazalištu «Kerempuh».
U to vrijeme kao vanjski suradnik voditeljice gđe. Vesne Glažar-Budanko pristupio je gosp. Sadilah Tuzović, tadašnji tehnički voditelj – inspicijent ansambla «Lado», a pjevačku skupinu uvježbavao je gosp. Bojan Pogrmilović, vokalni pedagog, pjevač i dirigent ansambla «Lado». To je mnogo značilo za KUD jer je svaka nova koreografija bila samo novi podstrek za još bolji uspjeh. Repertoar narodnih pjesmi i plesova bio je izuzetno bogat i respektabilan, a predstavljao je gotovo cijelu tadašnju državu (Prigorski plesovi, Podravski svati, Posavina, Pokuplje, Zagorje, Slavonija, Baranja, Bunjevački plesovi, Međimurje, Lika, Vrlika, Splitski plesovi, Mađarski plesovi, Vranje, Šumadija, Slovenija, Šopsko Oro, Makedonija).
Svi plesovi izvođeni su u odgovarajućim originalnim narodnim nošnjama što iz vlasništva KUD-a, što iz posudione narodnih nošnji u Zagrebu.
1986. KUD je dobio poziv da nastupi u Novom Marofu, a kao gost KUD-a nastupio je i gosp. Martin Sagner-Dudek, naš poznati glumac.
Nastup u Bizeljskom dopao se slovenskom gledalištu, pa je ubrzo zatim stigao i poziv za gostovanje u Velenju.
U proljeće 1987. «Klas» je gostovao u Njemačkoj u gradu Stuttgartu kod naših iseljenika. Po povratku, «Klas» je ponovo za mještane Podsuseda organizirao cjelovečernji program u sportskoj dvorani «Sutinska vrela» gdje je ugostio glumce gđu. Smiljku Bencet-Regicu i g. Martina Sagnera Dudeka.
Teško bi bilo nabrojiti sve nastupe «Klasa» pa ćemo ovdje izdvojiti samo neke:
1984. Na jednom od cjelovečernjih programa održanog u podsusedskom Domu kulture gosti su bili g. Rade Šerbedžija i osječki KUD «Bisernica». «Klasovci» su kasnije uzvratili gostovanje gospodinu Šerbedžiji sudjelujući plesnim točkama u njegovim predstavama održanim u zagrebačkom Studentskom centru i kazalištu «Kerempuh».
U to vrijeme kao vanjski suradnik voditeljice gđe. Vesne Glažar-Budanko pristupio je gosp. Sadilah Tuzović, tadašnji tehnički voditelj – inspicijent ansambla «Lado», a pjevačku skupinu uvježbavao je gosp. Bojan Pogrmilović, vokalni pedagog, pjevač i dirigent ansambla «Lado». To je mnogo značilo za KUD jer je svaka nova koreografija bila samo novi podstrek za još bolji uspjeh. Repertoar narodnih pjesmi i plesova bio je izuzetno bogat i respektabilan, a predstavljao je gotovo cijelu tadašnju državu (Prigorski plesovi, Podravski svati, Posavina, Pokuplje, Zagorje, Slavonija, Baranja, Bunjevački plesovi, Međimurje, Lika, Vrlika, Splitski plesovi, Mađarski plesovi, Vranje, Šumadija, Slovenija, Šopsko Oro, Makedonija).
Svi plesovi izvođeni su u odgovarajućim originalnim narodnim nošnjama što iz vlasništva KUD-a, što iz posudione narodnih nošnji u Zagrebu.
1986. KUD je dobio poziv da nastupi u Novom Marofu, a kao gost KUD-a nastupio je i gosp. Martin Sagner-Dudek, naš poznati glumac.
Nastup u Bizeljskom dopao se slovenskom gledalištu, pa je ubrzo zatim stigao i poziv za gostovanje u Velenju.
U proljeće 1987. «Klas» je gostovao u Njemačkoj u gradu Stuttgartu kod naših iseljenika. Po povratku, «Klas» je ponovo za mještane Podsuseda organizirao cjelovečernji program u sportskoj dvorani «Sutinska vrela» gdje je ugostio glumce gđu. Smiljku Bencet-Regicu i g. Martina Sagnera Dudeka.
1987. u Zagrebu se održavala «Univerzijada» a naši su folkloraši sudjelovali na svečanom otvaranju i zatvaranju tih igara.
1989. Godine ponovo putovanje u Njemačku. Ovaj puta u gradić Überlingen. Gostovanje koje je ostavilo neobičnog traga. Naš plesač Mato Šoštarić tamo upoznaje svoju buduću suprugu te se ubrzo nakon toga vraća u Überlingen, zasniva svoju obitelj i nastavlja razvijati ljubav prema Domovini i narodnim običajima. Vodio je nekoliko KUD-ova u dijaspori, a 2006. godine uz pomoć Generalnog konzulata u Stuttgartu je osnovao školu hrvatskog folklora. Za svoje nastupe koriste nošnje iz zagrebačke posudione narodnih nošnji gdje imaju suradnju sa g. Forijanom.
1990. godine, u lipnju i u rujnu KUD gostuje u Motovunu. U motovunski je hotel svake večeri dolazila nova grupa stranih turista koje su «Klasovci» tijekom dvotjednog boravka uveseljavali svojom svirkom, pjesmom i plesom. Jedna grupa turista bila je tako oduševljena programom da je slijedeći dan zamolila plesače i svirače da ih prate na hidrogliseru prilikom izleta u Veneciju, a video kazete sa programom «Klasovaca» završile su u više europskih zemalja.
1989. Godine ponovo putovanje u Njemačku. Ovaj puta u gradić Überlingen. Gostovanje koje je ostavilo neobičnog traga. Naš plesač Mato Šoštarić tamo upoznaje svoju buduću suprugu te se ubrzo nakon toga vraća u Überlingen, zasniva svoju obitelj i nastavlja razvijati ljubav prema Domovini i narodnim običajima. Vodio je nekoliko KUD-ova u dijaspori, a 2006. godine uz pomoć Generalnog konzulata u Stuttgartu je osnovao školu hrvatskog folklora. Za svoje nastupe koriste nošnje iz zagrebačke posudione narodnih nošnji gdje imaju suradnju sa g. Forijanom.
1990. godine, u lipnju i u rujnu KUD gostuje u Motovunu. U motovunski je hotel svake večeri dolazila nova grupa stranih turista koje su «Klasovci» tijekom dvotjednog boravka uveseljavali svojom svirkom, pjesmom i plesom. Jedna grupa turista bila je tako oduševljena programom da je slijedeći dan zamolila plesače i svirače da ih prate na hidrogliseru prilikom izleta u Veneciju, a video kazete sa programom «Klasovaca» završile su u više europskih zemalja.
|
|
|
Nekoliko godina za redom KUD «Klas» sudjelovao je na «Danima rudarske greblice» u Rudama, nedaleko Samobora, gdje su nastupi folkloraša imali natjecateljski karakter. Svaki put su folkloraši «Klasa» odnijeli pobjedu.
|
KUD je redovni sudionik završnih plesnih smotri folklora održavanih na poznatim zagrebačkim pozornicama (Dvorana Vatroslav Lisinski, kazalište Vidra…), o čemu svjedoči i stari Večernjak iz 1984. godine sa fotografijom «Klasovaca» na naslovnici.
|
U listopadu 1990.g. KUD putuje u Italiju na jezero Lago di Garda, gdje se održava europski liječnički simpozij, ovaj puta pod vodstvom novog predsjednika g. Stjepana Štefanca.
Sve to vrijeme intenzivno se radilo i napredovalo dok 1991. god. nije došlo do naglog prestanka rada starije folklorne postave zbog odlaska muških članova u rat. Radila je samo mlađa postava i naravno naši svirači koji nisu zaboravili obići svoje dečke na frontu posjetivši kod Osijeka Susedgradsku 101 brigadu i naravno dečke iz 1. samostalne satnije Podsused, postrojbe koja je i službeno priznata kao prva oružana dragovoljačka postrojba iz Domovinskog rata.
1992. Vratio se dio starije postave pa je otežani rad vodio novi predsjednik g. Željko Jekešić.
Od 1993., radi samo mlađa folklorna postava i glazbena sekcija.
1997. godine novi predsjednik g. Danijel Mikulec organizirao je cjelovečernji program u sportskoj dvorani «Sutinska vrela», gdje su u pomoć mlađoj postavi došli stari plesači. Tom prilikom ugostili su KUD «Vinogradci» iz istoimenog sela slavonske Valpovštine u čijem su gostoprimstvu «Klasovci» uživali 1990 godine na «Valpovačkom ljetu».
Sve to vrijeme intenzivno se radilo i napredovalo dok 1991. god. nije došlo do naglog prestanka rada starije folklorne postave zbog odlaska muških članova u rat. Radila je samo mlađa postava i naravno naši svirači koji nisu zaboravili obići svoje dečke na frontu posjetivši kod Osijeka Susedgradsku 101 brigadu i naravno dečke iz 1. samostalne satnije Podsused, postrojbe koja je i službeno priznata kao prva oružana dragovoljačka postrojba iz Domovinskog rata.
1992. Vratio se dio starije postave pa je otežani rad vodio novi predsjednik g. Željko Jekešić.
Od 1993., radi samo mlađa folklorna postava i glazbena sekcija.
1997. godine novi predsjednik g. Danijel Mikulec organizirao je cjelovečernji program u sportskoj dvorani «Sutinska vrela», gdje su u pomoć mlađoj postavi došli stari plesači. Tom prilikom ugostili su KUD «Vinogradci» iz istoimenog sela slavonske Valpovštine u čijem su gostoprimstvu «Klasovci» uživali 1990 godine na «Valpovačkom ljetu».
|
|
|
|
U Podsusedu, ispod ostataka ruševina starog grada Susedgrada 2001. godine otvoreno je spomen obilježje zagrebačkom kitu. Tom prigodom bili su nazočni mnogi poznati uzvanici iz gospodarskog, političkog i kulturnog života. Priredba je bila popraćena kulturno-umjetničkim programom KUD-a «Klas».
Gotovo je nemoguće spomenuti sva imena koja su svojim radom bila vezana za ovaj KUD, pa neka se ne uvrijede oni čija imena nisu spomenuta.
SVIRAČI:
Dragutin Glažar, Josip Glažar, Pavao Jakobović, Dragutin Vrban, Tomo Hruškar, Željko Jekšić, Zvonko Lenard–Pikić, Jozef Fa, Juraj Zajc, Ratko Kruhonja.
PLESAČI:
Valentina Baričević, Petra Bišćan, Snježana Čulo, Suzana Dominić, Ivana Dragović, Davorka Dujmović, Jasnica Eršeg, Jadranka Ferić, Ivana Frketić, Ivana Gašparin, Marina Glesinger, Sandra Hrenović, Renata Hršak, Tajana Huzjan, Suzana Ivšac, Suzana Kosek, Ksenija Kosek, Lorena Matić, Morena Matić, Nives Mavrlja, Ana Pintauer, Ljerka Potušek, Sandra Potušek, Sanja Prstec, Nataša Rakijaš, Anita Sever, Andreja Šantek, Snježana Šimić, Katica Šoštarić, Dubravka Špoljarić, Maja Vete, Snježana Vinceković, Marija Vučurević, Suzana Vukić, Marijana Žugec, Anita Župčić, Antonija Župčić, Nikola Baričević, Željko Belina, Božidar Bengez, Kristijan Budanko, Žarko Capek, Boris Čulo, Saša Dimitrov, Jadranko Dobra, Miroslav Glažar, Reno Glažar, Danijel Halapir, Anton Horvat, Damir Hrenović, Željko Hruškar, Boris Ivšac, Miro Jesenko, Viktor Kotarski, Robert Kudek, Darko Kukolja, Zoran Lončar, Dinko Matovina, Domagoj Mihović, Tin Mihović, Ivica Mikas, Josip Pintauer, Igor Savicki, Renato Sever, Mato Šoštarić, Darko Vranek, Tomislav Zagorec, Davor Zubić.
Taj divan KUD «Klas» i danas je registriran, ima statut, svoje nošnje, instrumente i predivne uspomene…
…Uspomenu na nastupe u starom Domu kulture za koje će Vam svaki «Klasovac» reći da su bili posebni. Podsusedska publika je voljela i poznavala folklor, a u dvorani se nije moglo pronaći slobodno mjesto…
….Uspomenu na nezaboravna druženja i dogodovštine za koje bi trebala posebna knjiga da se nabroje. Prijateljstvo starih «Klasovaca» je iskreno i dalje traje bez obzira na godine starosti ili društveni status. Nekoliko parova završilo je svoju vezu brakom a česta su i međusobna kumstva. Već tradicionalno, jednom godišnje okupe se stari članovi u nekom restoranu i mlađe generacije bar tada mogu čuti «Moju diridiku» ili «Polegala trava detela».
…Uspomenu na pokojnog Drageca Glažara kojem nikada nije bilo teško sa bratom Jojom i drugim dečkima zasvirati za potrebe podsusedske škole, crkve, planinarskog društva, nogometnog kluba ili bilo kojeg drugog podsusedskog događaja koji je trebalo uveseliti svirkom i pjesmom.
…Uspomenu na pokojnu Vesnu Glažar-Budanko koja nije žalila vremena i truda da prenese svoje široko plesno i koreografsko znanje drugima.
…Uspomenu na pokojnog podsusedskog učitelja Antuna-Tonija Kravara koji je zajedno sa učiteljicom Vjerom Barac u mladim ljudima znao pobuditi ljubav za narodim običajima, pjesmama i plesovima…
Nema više Drageca, Joje, Vesne i Tonija a registracija, statut, nošnje i instrumenti ne vrijede bez ljudi.
Došla su druga vremena. Neki drugi ljudi podučavaju današnje podsusedske klince. Djeca će nam bez greške reći tko je pobijedio u velikim i važnim pjevačkim spektaklima kao što su razne Super-Nove, Hrvatski Idoli i sl.
Narodni običaji,…… što je to?
Nema više Drageca, Joje, Vesne i Tonija…………
Podaci preuzeti iz knjige "Podsused"
Nakladnik : Župa sv. Ivana Bosca , Podsused
Gotovo je nemoguće spomenuti sva imena koja su svojim radom bila vezana za ovaj KUD, pa neka se ne uvrijede oni čija imena nisu spomenuta.
SVIRAČI:
Dragutin Glažar, Josip Glažar, Pavao Jakobović, Dragutin Vrban, Tomo Hruškar, Željko Jekšić, Zvonko Lenard–Pikić, Jozef Fa, Juraj Zajc, Ratko Kruhonja.
PLESAČI:
Valentina Baričević, Petra Bišćan, Snježana Čulo, Suzana Dominić, Ivana Dragović, Davorka Dujmović, Jasnica Eršeg, Jadranka Ferić, Ivana Frketić, Ivana Gašparin, Marina Glesinger, Sandra Hrenović, Renata Hršak, Tajana Huzjan, Suzana Ivšac, Suzana Kosek, Ksenija Kosek, Lorena Matić, Morena Matić, Nives Mavrlja, Ana Pintauer, Ljerka Potušek, Sandra Potušek, Sanja Prstec, Nataša Rakijaš, Anita Sever, Andreja Šantek, Snježana Šimić, Katica Šoštarić, Dubravka Špoljarić, Maja Vete, Snježana Vinceković, Marija Vučurević, Suzana Vukić, Marijana Žugec, Anita Župčić, Antonija Župčić, Nikola Baričević, Željko Belina, Božidar Bengez, Kristijan Budanko, Žarko Capek, Boris Čulo, Saša Dimitrov, Jadranko Dobra, Miroslav Glažar, Reno Glažar, Danijel Halapir, Anton Horvat, Damir Hrenović, Željko Hruškar, Boris Ivšac, Miro Jesenko, Viktor Kotarski, Robert Kudek, Darko Kukolja, Zoran Lončar, Dinko Matovina, Domagoj Mihović, Tin Mihović, Ivica Mikas, Josip Pintauer, Igor Savicki, Renato Sever, Mato Šoštarić, Darko Vranek, Tomislav Zagorec, Davor Zubić.
Taj divan KUD «Klas» i danas je registriran, ima statut, svoje nošnje, instrumente i predivne uspomene…
…Uspomenu na nastupe u starom Domu kulture za koje će Vam svaki «Klasovac» reći da su bili posebni. Podsusedska publika je voljela i poznavala folklor, a u dvorani se nije moglo pronaći slobodno mjesto…
….Uspomenu na nezaboravna druženja i dogodovštine za koje bi trebala posebna knjiga da se nabroje. Prijateljstvo starih «Klasovaca» je iskreno i dalje traje bez obzira na godine starosti ili društveni status. Nekoliko parova završilo je svoju vezu brakom a česta su i međusobna kumstva. Već tradicionalno, jednom godišnje okupe se stari članovi u nekom restoranu i mlađe generacije bar tada mogu čuti «Moju diridiku» ili «Polegala trava detela».
…Uspomenu na pokojnog Drageca Glažara kojem nikada nije bilo teško sa bratom Jojom i drugim dečkima zasvirati za potrebe podsusedske škole, crkve, planinarskog društva, nogometnog kluba ili bilo kojeg drugog podsusedskog događaja koji je trebalo uveseliti svirkom i pjesmom.
…Uspomenu na pokojnu Vesnu Glažar-Budanko koja nije žalila vremena i truda da prenese svoje široko plesno i koreografsko znanje drugima.
…Uspomenu na pokojnog podsusedskog učitelja Antuna-Tonija Kravara koji je zajedno sa učiteljicom Vjerom Barac u mladim ljudima znao pobuditi ljubav za narodim običajima, pjesmama i plesovima…
Nema više Drageca, Joje, Vesne i Tonija a registracija, statut, nošnje i instrumenti ne vrijede bez ljudi.
Došla su druga vremena. Neki drugi ljudi podučavaju današnje podsusedske klince. Djeca će nam bez greške reći tko je pobijedio u velikim i važnim pjevačkim spektaklima kao što su razne Super-Nove, Hrvatski Idoli i sl.
Narodni običaji,…… što je to?
Nema više Drageca, Joje, Vesne i Tonija…………
Podaci preuzeti iz knjige "Podsused"
Nakladnik : Župa sv. Ivana Bosca , Podsused
... Nastavak
na predstavljanju Podsusedske monografije srelo se nekoliko starih plesača i par dana nakon toga nastao je ovaj mail
na predstavljanju Podsusedske monografije srelo se nekoliko starih plesača i par dana nakon toga nastao je ovaj mail
... i tako je opet zaživjela ova naša lijepa Klasovska priča.
